„Samo da smo zdravi“, svakodnevna je želja svih nas! To želimo i sebi i drugima do kojih nam je stalo. Svaka čestitka, rođendanska, novogodišnja, bilo kojom povodom, počinje željama za dobro zdravlje.
No znamo li što je zdravlje? Kako ga čuvati i održavati? I kako ga unaprijediti?
Zdravlje nije samo odsutnost bolova, bolesti, tegoba, nego je i stanje opće dobrobiti. Čak i ako bolujemo od neke kronične bolesti, što je u današnje vrijeme čest slučaj, moguće je uz odgovarajuću terapiju, imati kvalitetan, ispunjen život. U čemu je tajna zadovoljnih, samosvjesnih osoba koje su „pobijedile bolest“?

Kako smo mi ljudi skloni dijeliti svijet na razne načine, pa tako i sami sebe na fizički i psihički dio, tako smo neskloni gledati svijet kao cjelinu, sebe kao cjelovita bića, pa i sebe kao dio društvene zajednice, ali i prirodnog okruženja.
Pa onda govorimo o fizičkom zdravlju nasuprot mentalnom, psihičkom zdravlju, kao da nismo jedno biće. No moramo biti svjesni da su fizičko i mentalno zdravlje u vrlo složenoj vezi. Tjelesno zdravlje utječe na mentalno zdravlje jednako kao što mentalno zdravlje doprinosi tjelesnom zdravlju. Primjerice, kardiovaskularne bolesti mogu značajno pogoršati mentalno zdravlje te utjecati na razvoj depresije. Istovremeno, depresija i osjećaj beznađa predstavljaju rizične čimbenike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
U definiciji mentalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije stoji da to stanje dobrobiti u kojemu pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal, može se nositi s uobičajenim životnim stresorima, može produktivno i plodonosno raditi i doprinositi zajednici, a u tome su objedinjene emocionalna dobrobit (osjećaji), psihička dobrobit (pozitivno funkcioniranje), društvena dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu), tjelesna dobrobit (tjelesno zdravlje) i duhovna dobrobit (smisao života).
Od svih naših potreba najviše smo usmjereni na osnovne biološke, no i tu većina nas tzv. modernih ljudi, propušta jednu od osnovnih, a to je potreba za kretanjem. Dakle, ako mišiće ne koristimo, oni odumiru. Kosti postaju porozne i krhke…
Kretanje i boravak u prirodi neizostavni su dio zdravog životnog stila.
Mi u Đurđevcu imamo Borik, koji je savršeno mjesto za sve moguće aktivnosti u prirodi, počevši od šetnje, trčanja, vježbanja. Osim toga tu je dobro mjesto sastati se sa samim sobom i razmisliti u miru o svom životu, usredotočeno i svjesno hodati šumom, disati taj poseban, ljekoviti borov miris svjestan sebe i prirode oko sebe. Može biti i mjesto razgovora s onima s kojima želimo dijeliti svoje misli i osjećaje. A može biti i mjesto druženja, proslave, pozdrava prirodi i čuvanja ljepote šuma, u čemu nam osim ekoloških akcija pomažu i fotografije. One govore tisuću riječi.
Zen tekst kaže:
MAJSTOR U UMJETNOSTI ŽIVOTA RADI MALU RAZLIKU IZMEĐU POSLA I IGRE, IZMEĐU RADA I ODMORA, IZMEĐU DUHA I TIJELA, NAUKOVANJA I REKREACIJE, IZMEĐU LJUBAVI I RELIGIJE.
ON JEDVA DA PREPOZNAJE ŠTO JE ŠTO. ON JEDNOSTAVNO PRATI SVOJU VIZIJU ODLIČNOSTI U SVEMU ŠTO RADI, OSTAVLJAJUĆI DRUGIMA DA PROCIJENE JE LI ON RADIO ILI SE IGRAO. ZA NJEGA ON UVIJEK RADI OBOJE.

Autor: Vesna Orač